Izaberite vaš jezik
Rskavac, Crnka, Niševka, Zarčin
Srbija
Cober 5 bb
početak oktobra
Prokupac spada u autohtone sorte crnog grožđa koja je bila zapostavljena ali se ponovo vraća u žižu javnosti. Prokupac je crvena sorta grožđa, stara više od hiljadu godina, porijeklom iz Srbije. Od njega se dobijaju crvena i ružičasta vina, a upotrebljava se i u kupažiranju, te za pravljenje vinjaka i lozovače. Prvi pisani dokument u kojem se pominje Prokupac, datira iz 1196. godine, iz "Studeničke povelje" u kojoj se navodi kako je župan Stefan Nemanja poklonio vinogradarska sela Župe manastiru Studenica. Putopisci tog vremena, kretajući se putevima od Carigrada prema Rimu, potvrđuju navedeno. U sedamdesetim godinama prošlog vijeka, Prokupac je zauzimao više od 60% vinogradarskih površina Srbije.
U bezbojnoj širi prisutno je 18-22% šećera i 6-7g/l kiselina. Prilikom jačeg cijeđenja grožđa, boja šire postaje rozikasta. Prijatnog je mirisa i ukusa. Neutralnog je mirisa, pitko je i osvježavajuće, obojeno u crveno ili rubin crveno. Vino je pitkо, оsvjеžаvајućе, crvеnе ili rubin-crvеnе bоје. Pri dužеm stајаnju nа kоmini, zbоg еkstrаkciје tаninskih mаtеriја, vinо pоstаје oporo. Nајčеšćе sе klјuk sа širоm drži 24 čаsа nеоcijеđеn. U tоm slučајu dоbiја sе pоznаtо vinо ružicа.
Grozd je srednje veliki, ponekad i veliki, srednje zbijen, a oblik mu je cilindrično kupast. Njegova masa iznosi od 150 do 300 grama. Bоbice su srednje vеličinе, оkrugle, mаlо plјоsnаte - sfеrоidne. Pоkоžicа je dеbеlа, plаvо-crnе bоје sа mnоgim tаčkicаmа, pоsute оbilnim pеpеlјkоm. Pupаk bоbicе је izrаžеn.
Samooplodno.
Dobre je otpornosti na sivu plijesan, a osrednje na plamenjaču i pepelnicu. Prema zimskim mrazevima pokazuje srednju otpornost.
Sadnice Grožđe Prokupac možete kupiti u našem vrtnom centru u rasadniku u Gornjem Crnjelovu, Glavna 65a.
Po preuzimanju robe, sadnica, Radadnik Agromedžik nema više mogućnost nadzora i njege istih tako da ne može dati garanciju na dalje. Za sadnice kao živo biće nije moguće dati garanciju ni dan pošto napuste rasadnik. Ne možemo uticati na održavanje i njegu istih, samim tim i na dalji rast i razvitak istih.
Naše biljke redovno prolaze fitosanitarne, vegetativne preglede, tako da bolesnih i zaraženih biljaka nemamo.
Sadnja vinove loze Dubina jame 40-50 cm, a širina 30-40 cm.
Na dnu jame se najpre ubaci sloj od 5-6 cm rastresite, plodne zemlje.
Korjen sadnice vinove loze skratiti na 10 do 12 cm od glavnog stabla (podloge).
Sadnicu vinove ubaciti u jamu pod uglom od 45°. Spojno mesto kalema treba da bude 2-3 cm iznad zemljine površine.
Pošto se sadnica postavi u jamu, preko žila se nabaci sloj trošne, plodne i umjereno vlažne zemlje. Nabačeni sloj zemlje se zatim dobro nagazi.
Kalem se ispod spojnog mjesta pridržava rukom da se prilikom gaženja i sabijanja ne bi pomjerio.

Posle završenog gaženja i sabijanja zemlje izvrši se zalijevanje sa 5 l vode po sadnici.
Zatim se preostali vršni dio jame ispunjava mješavinom zemlje i organskog đubriva. Zemlja se prvo pomiješa sa zrijelim stajnjakom, pa se onda ova mješavina sipa u jamu i dobro sabije gaženjem.
Kod jesenje sadnje nanesite usitnjenu zemlju na posađenu sadnicu i napravite humku tako da grane vire svega 1-2 cm. Humka štiti sadnicu preko zime od izmrzavanja.
Kod proljetnje sadnje nije potrebno praviti humku.