info@sadnica.ba+387 66 763 696
Izaberite vaš jezik
Izaberite vaš jezik
0Izaberite vaš jezik
Blaufränkisch, Frankinja crna, Frankovka, Moravka crna
Nemačka
Cober 5 bb
kraj septembra
Frankovka je vrlo stara sorta s pismenim tragovima još u srednjem vijeku. Bila je široko rasprostranjena u habsburškoj Monarhiji. Porijeklo joj još nije sa sigurnošću dokazano, no prema većini izvora potiče iz istočne Austrije, gdje je najrasprostranjenija. Navodno se tamo uzgajala već u 10. vijeku. Frankovka se danas uzgaja u cijeloj srednjoj Evropi kao jedna od najvažnijih sorti za kontinentalne klimatske uslove. Riječ je o sorti koja dobro rodi i od koje se može dobiti vino izvrsnog kvaliteta pa joj stoga u posljednjih nekoliko godina raste popularnost i sve se više vinara okreće sadnji upravo frankovke.
Meso bobice je sočno, prijatnog ukusa bez posebne arome. Vino je umjereno obojeno, lijepe svježe rubin boje, harmonično, osvježavajuće. Potpuno dozrelo i odležano vino razvija karakteristični sortni ukus i miris i predstavlja proizvod dobrog kvaliteta među crnim vinima kontinentalnog vinogradarskog područja.
Grozd je srednje krupan ili krupan, po obliku cilindričan ili cilindrično-konusan, srednje zbijen. Masa grozda dosta varira, od 150 do 300 grama. Bobice su srednje krupne, sa debelom pokožicom tamnoplave boje i obilnim pepeljkom. Grožđani sok je bezbojan i neutralnog mirisa. U odgovarajućim uslovima gajenja i pri punoj zrelosti, u grožđu ima od 18 do 22% šećera i od 6 do 9 g/l ukupnih kiselina.
Samooplodno.
Različito je osjetljivo na najčešće bolesti: na plamenjaču naglašeno, na pepelnicu osrednje, a na sivu plijesan je relativno otporno. Svrstava se u red sorti otpornih na zimske mrazeve - okca mrznu na -20 °C do -22 °C.
Sadnice Grožđe Frankovka možete kupiti u našem vrtnom centru u rasadniku u Gornjem Crnjelovu, Glavna 65a.
Po preuzimanju robe, sadnica, Radadnik Agromedžik nema više mogućnost nadzora i njege istih tako da ne može dati garanciju na dalje. Za sadnice kao živo biće nije moguće dati garanciju ni dan pošto napuste rasadnik. Ne možemo uticati na održavanje i njegu istih, samim tim i na dalji rast i razvitak istih.
Naše biljke redovno prolaze fitosanitarne, vegetativne preglede, tako da bolesnih i zaraženih biljaka nemamo.
Sadnja vinove loze Dubina jame 40-50 cm, a širina 30-40 cm.
Na dnu jame se najpre ubaci sloj od 5-6 cm rastresite, plodne zemlje.
Korjen sadnice vinove loze skratiti na 10 do 12 cm od glavnog stabla (podloge).
Sadnicu vinove ubaciti u jamu pod uglom od 45°. Spojno mesto kalema treba da bude 2-3 cm iznad zemljine površine.
Pošto se sadnica postavi u jamu, preko žila se nabaci sloj trošne, plodne i umjereno vlažne zemlje. Nabačeni sloj zemlje se zatim dobro nagazi.
Kalem se ispod spojnog mjesta pridržava rukom da se prilikom gaženja i sabijanja ne bi pomjerio.
Posle završenog gaženja i sabijanja zemlje izvrši se zalijevanje sa 5 l vode po sadnici.
Zatim se preostali vršni dio jame ispunjava mješavinom zemlje i organskog đubriva. Zemlja se prvo pomiješa sa zrijelim stajnjakom, pa se onda ova mješavina sipa u jamu i dobro sabije gaženjem.
Kod jesenje sadnje nanesite usitnjenu zemlju na posađenu sadnicu i napravite humku tako da grane vire svega 1-2 cm. Humka štiti sadnicu preko zime od izmrzavanja.
Kod proljetnje sadnje nije potrebno praviti humku.
